Vedska filozofija nas vodi na putovanje prema najdubljim slojevima duhovne spoznaje. Jedan od najvažnijih aspekata jest razumijevanje što znači biti istinski slobodan. U svijetu gdje su ljudi često zarobljeni u mreži trauma, želja, strahova i materijalnih uvjetovanosti, pitanje istinske slobode postaje ključnim za duhovni napredak. Oslobađanje od tih okova nije jednostavan zadatak, ali vodi prema trajnoj sreći koja potpuno nadilazi prolazne radosti i tuge ovoga svijeta.
“Ovu Moju božansku energiju, koja se sastoji od triju guṇa materijalne prirode, teško je nadići, ali oni koji su se predali Meni mogu je lako nadići.”, Bhagavad-gita 7.14
Razumijevanje i prevladavanje materijalnih vezanosti
Istinska sloboda ne znači samo slobodu od vanjskih ograničenja ili društvenih normi, već mnogo više od toga – to je unutarnja sloboda duše koja se oslobađa materijalne uvjetovanosti. Duša, koja je po svojoj prirodi vječna i neuništiva, u materiji je zarobljena u ciklusu rađanja i umiranja zbog vezanosti za tijelo, osjetila i objekte želja. Ta vezanost dolazi kroz utjecaj tri guna – sattve, rajasa i tamasa – koje djeluju kao sile koje oblikuju našu percepciju, želje i djelovanja.
“Sattva” predstavlja vrlinu, čistoću i harmoniju. Kada je osoba pod utjecajem sattve, ona teži čistoći, znanju, blagosti, smirenosti i duhovnom napretku. Iako sattva može djelovati kao uzdizanje prema duhovnom cilju, ona još uvijek veže dušu, jer postoji suptilna vezanost za osjećaj smirenosti i zadovoljstva koji proizlazi iz vrline.
“Rajas” predstavlja strast i dinamiku. Ljudi pod utjecajem rajasa teže akciji, materijalnom uspjehu i napretku te zbog toga stalno podraženi i nemirni, vođeni žudnjama, željama i ambicijama. Rajas vezuje dušu za stalnu aktivnost u materijalnom svijetu, održavajući je zarobljenom u ciklusu samsare.
“Tamas” predstavlja neznanje, tamu i inerciju. Pod utjecajem tamasa, osoba postaje lijena, nečista, zbunjena, intoksicirana, ovisna i vezana za iluziju i neznanje. Tamas je najteža guna za transcendirati, jer uvlači dušu u stanja pasivnosti, depresije i duhovnog neznanja.
Sloboda se ne postiže jednostavnim ignoriranjem ovih guna, već transcendiranjem njihovih utjecaja kroz duhovnu praksu. Bhagavad-gita nas uči da, iako smo rođeni pod utjecajem određenih guna, imamo sposobnost i slobodnu volju da se uzdignemo iznad njih. Svevišnji Krišna savjetuje prijatelju Arjuni da razvija praksu predanog služenja (bhakti), koja pomaže da se um i srce očiste od materijalnih nečistoća. Kroz proces predanosti, duša se postepeno oslobađa materijalnih uloga i vezanosti.
“Kada utjelovljeno živo biće ovlada svojom prirodom i u umu se odrekne svih djelatnosti, sretno prebiva u gradu s devet dveri [materijalnom tijelu], ne djelujući i ne uzrokujući djelovanje.”, Bhagavad-gita 5.13
Kako predano služenje vodi do istinske slobode?
Predano služenje, prema učenjima Bhagavad-gite, predstavlja srž duhovnog puta i odnosa između duše i Boga. Prakticira se kroz posvećeno i nesebično obavljanje svih aktivnosti kao ponude Bogu, s čistom namjerom i bez očekivanja osobne koristi. Predano služenje uključuje praksu molitve, meditacije, pjevanja svetih imena, proučavanja svetih spisa, druženja sa svetim osobama, služenje duhovnog učitelja i društva šireći duhovno znanje te stalnog angažmana u svojim svakodnevnim dužnostima s duhovnim svjesnošću.
Ključna načela uključuju poniznost, strpljenje i odricanje od egoističnih težnji. Cilj je postići stanje svijesti u kojem je svaka misao, riječ i djelo posvećeno Bogu. Na taj način, osoba se postepeno oslobađa od materijalnih vezanosti i iluzija, te se povezuje s božanskom ljubavlju i vječnom srećom.
Ovakav način života zahtijeva disciplinu, ustrajnost i duboku vjeru, ali vodi prema duhovnom ispunjenju i spoznaji prave prirode duše, a time i do potpune slobode od ikakvih uvjetovanosti.
Kada duša postigne ovu slobodu, ona više nije pod utjecajem karme – zakona uzroka i posljedice – koji veže ljude za ciklus rađanja i umiranja. Umjesto toga, duša se nalazi u stanju čiste svijesti, gdje može djelovati iz ljubavi, mudrosti i predanosti, neovisno o materijalnim uvjetovanostima. Težnja prema takvoj slobodi ne znači pasivnost ili izolaciju od svijeta, već aktivno sudjelovanje u životu s razumijevanjem i svjesnošću kako je cilj našeg života oslobođenje od svih vezanosti i iskrivljene percepcije stvarnosti.
Zaključak
Istinska sloboda nije stanje koje nam dolazi samo od sebe; to je rezultat svjesnog truda, duhovne prakse i unutarnjeg rada na oslobađanju od okova materijalne prirode. Kroz postojanu duhovnu praksu s razumijevanjem, postupno se oslobađamo utjecaja guna i zakona karme, te se uzdižemo prema stanju čiste svijesti. U tom stanju, duša postaje slobodna – slobodna od straha, vezanosti i iluzije.
Ova sloboda ne znači izolaciju od svijeta, već aktivno sudjelovanje u životu, ali s dubljim razumijevanjem, mudrošću i predanošću. To je stanje u kojem se duša vraća svojoj izvornoj prirodi, vječnoj i neuništivoj, neovisnoj o vanjskim uvjetima. Postizanjem ove slobode, nalazimo se na putu prema istinskom ispunjenju, gdje nas više ne vežu materijalne iluzije, već djelujemo iz duboke spoznaje naše vječne prirode i božanske svrhe. Ovo je put prema konačnom cilju života – stanju trajnog mira, blaženstva, savršenstva i potpune slobode.
Često postavljana pitanja
Kako možemo prepoznati utjecaj guna u našem svakodnevnom životu?
Utjecaj guna možemo prepoznati kroz naše misli, emocije i postupke. Kada smo u stanju harmonije, smirenosti i duhovnog napretka, prepoznajemo prisutnost sattve. Kada smo vođeni strastima, ambicijama i nemirom, to je znak djelovanja rajasa. Tamas se manifestira kroz stanja lijenosti, nečistoće, apatije i depresije. Ključ je u promatranju i svjesnom usmjeravanju svojih aktivnosti prema višoj guni i duhovnim ciljevima, čime se postupno uzdižemo iznad utjecaja guna.
Koji su glavni koraci prema transcendiranju guna i postizanju istinske slobode?
Glavni koraci uključuju predano služenje – praksu moralne čistoće, samodiscipline, molitve, meditacije, pjevanja svetih imena, proučavanja svetih spisa, druženja sa svetim osobama, služenje duhovnog učitelja i društva (šireći duhovno znanje) te angažman u svojim svakodnevnim dužnostima s duhovnim svjesnošću. Predano služenje Bogu pomaže nam očistiti srce i um, dok meditacija omogućava fokusiranje na našu duhovnu prirodu. Proučavanje svetih spisa daje nam mudrost i razumijevanje o našoj pravoj prirodi, dok samodisciplina jača našu volju i sposobnost da se uzdignemo iznad materijalnih vezanosti.
Kako možemo znati da smo postigli istinsku slobodu?
Istinsku slobodu prepoznajemo kroz unutarnji mir i blaženstvo koje ne ovisi o vanjskim okolnostima. Kada više nismo vezani za rezultate svojih djelovanja, kada nam materijalni uspjeh ili neuspjeh ne uzrokuju ni sreću ni žalost ni uznemirenje i kada osjećamo trajno zadovoljstvo i sreću, to su znakovi da smo postigli istinsku slobodu. U tom stanju, naše djelovanje postaje izraz čiste ljubavi i predanosti, a ne reakcija na materijalne poticaje.
Zanimljive činjenice
📌 Prema nekim tumačenjima vedskih spisa, duša mora proći kroz 8,400,000 različitih oblika života prije nego što dobije ljudsko tijelo, koje se smatra izuzetno rijetkom prilikom za postizanje oslobođenja (mokša). Od toga, samo oko 400,000 oblika su ljudski ili humanoidni. Svaki oblik života pruža određenu vrstu karmičkog iskustva, ali samo ljudski život omogućuje svjesnu potragu za izlaskom iz samsare.
📌 U vedskoj kozmologiji, jedan dan Brahme (poluboga stvoritelja kozmosa) traje 4.32 milijarde zemaljskih godina. Na kraju Brahminog dana, cijeli univerzum se povlači (pralaya), a duše koje nisu dosegnule oslobođenje ponovno se rađaju u novom ciklusu stvaranja. To znači da se samsara nastavlja kroz nevjerojatno dug vremenski period, gdje milijarde godina prolaze u ciklusima rađanja i smrti.
📌 U vedskim tekstovima, san (svapna) se ponekad koristi kao metafora za samsaru, gdje je svijet snova usporediv s iluzornim svijetom koji doživljavamo u budnom stanju. Jedan od paradoksa je da, prema nekim škola joge, onaj tko je zaista postigao oslobođenje može biti “svjestan” čak i u snu, što znači da su probuđeni čak i dok njihovo fizičko tijelo spava. U tom stanju, duša više nije vezana za cikluse sna i budnosti, kao što nije vezana za cikluse rađanja i smrti.
Pripremila: Zorana Sara Dolić
