U svakom kutku ovoga svijeta, od najmanjeg insekta do najvećeg sisavca, nalazimo živa bića koja misle, osjećaju i doživljavaju svijet oko sebe. Ovo razumijevanje prisutnosti svijesti u svakom biću upućuje nas na to da svako živo biće ima pravo na život i poštovanje.
“Ako Mi netko s ljubavlju i predanošću ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit ću njegovu ponudu.”, Bhagavad-gita 9.26
Život i svijest u svakom biću
Od davnina, većina ljudi promatra životinje kao bića koja služe njihovim potrebama, bilo kao izvor hrane, odjeće ili kao pomoć u radu. No, drevna duhovna učenja jasno pokazuju da životinje nisu samo bića bez osjećaja i inteligencije. One misle, osjećaju bol, tugu, radost i strah, baš kao i mi. Svaka životinja ima svijest koja joj omogućava da doživljava svijet, reagira na podražaje i formira odnose s drugim bićima.
Ova spoznaja nije samo temelj suosjećanja, već i moralne odgovornosti. Ako prepoznamo da životinje imaju svijest i osjećaje, postajemo svjesni da je njihovo iskorištavanje i ubijanje radi ljudske koristi duboko pogrešno i da je potrebno preispitati naše razumijevanje i postupke.
Zašto ne bismo trebali jesti životinje?
Prema vedskim spisima, životinje nisu stvorene za ljudsku prehranu, osim u ekstremnim okolnostima (suša, led itd…). Svako biće ima svoju ulogu u ekosustavu i svojim postojanjem doprinosi ravnoteži u prirodi. Kada jedemo životinje, ne samo da nanosimo bol tim bićima, već i narušavamo prirodnu harmoniju.
Životinje, baš kao i ljudi, osjećaju bol i strah. Kada ih ubijamo radi hrane, uzrokujući im patnju, stvaramo karmički teret koji nas veže za patnju. Filozofija vedskih spisa uči nas da je suosjećanje prema svim živim bićima ključ za postizanje duhovnog mira i harmonije i preduvjet za duhovni napredak, odnosno da je vegetarijanstvo simptom duhovnog napretka.
Uz to, prehrana temeljena na biljkama nije samo etički ispravna, već je i zdravstveno korisnija za ljude. Znanstvena istraživanja sve više potvrđuju da prehrana bez mesa smanjuje rizik od brojnih bolesti i pridonosi dugovječnosti.
Imaju li životinje inteligenciju i osjećaje?
Životinje nisu samo osjetilna bića, već i inteligentna stvorenja. Mnoga istraživanja pokazuju da su životinje sposobne za složeno razmišljanje, donošenje odluka, pa čak i planiranje budućnosti. Primjeri poput slonova koji pokazuju tugu za izgubljenim članovima obitelji, vrana koje koriste alate za rješavanje problema ili dupina koji komuniciraju složenim zvukovima, svjedoče o njihovoj visokoj razini inteligencije.
Ako prepoznamo inteligenciju u životinjama, postaje jasno da ne možemo opravdati njihovo ubijanje radi prehrane. Život je prisutan u svakom živom biću i kao takav mora biti poštovan. Ubijanje inteligentnih stvorenja radi vlastite koristi nije samo okrutno, već i protivno osnovnim načelima pravde i suosjećanja.
“Hrana je možda najvažniji faktor koji utječe na našu sposobnost razmišljanja i kreativnost”, Nikola Tesla
Zašto je dozvoljeno jesti biljke?
Jedno od ključnih pitanja koje se često postavlja jest: ako sva živa bića imaju svijest, zašto je onda dozvoljeno jesti biljke? U Vedama je objašnjeno da, iako su biljke također živa bića, njihova je svijest manje razvijena u usporedbi sa životinjama. Biljke nemaju isti stupanj osjetila niti sposobnost doživljavanja boli, patnje i emocija kao što to imaju životinje.
Prema toj drevnoj filozofiji, prirodni ciklus života uključuje korištenje biljaka kao hrane, ali s dužnim poštovanjem i zahvalnošću. Korištenje biljaka u prehrani smatra se manje štetnim jer biljke možemo konzumirati bez da ih ubijemo – u obliku voća, povrća, sjemenki, mahunarki…
Konzumacija biljaka, kada se vrši s duhovnim razumijevanjem i poštovanjem prema prirodi, pomaže nam u postizanju harmonije s prirodnim zakonima i duhovnom sviješću.
Korak više u duhovnoj praksi je nuđenje vegetarijanske hrane Bogu. Takva hrana se zove prasadam (milost) i smatra se oslobođenom od karme.
Zaključak
Svijet u kojem živimo ispunjen je raznolikošću života. Sva ta bića misle, osjećaju i doživljavaju svijet na svoj način. Kada prepoznamo njihovu svijest, shvaćamo da je naša moralna odgovornost zaštititi ih, a ne ih iskorištavati. Prehrana koja ne uključuje ubijanje životinja izraz je naše svjesnosti i suosjećanja.
Prihvaćanjem ovih načela možemo živjeti u harmoniji s prirodom, postići unutarnji mir i doprinijeti svijetu u kojem sva bića mogu živjeti slobodno i bez straha. Suosjećanje prema svim živim bićima ključno je za naš duhovni razvoj i put prema dubljem razumijevanju svijeta i našeg mjesta u njemu. Neka nas ova spoznaja vodi prema životu ispunjenom mirom, ljubavlju i poštovanjem prema svim bićima.
Često postavljana pitanja
Zar ljudi nisu svejedi?
Ljudska bića su po svojoj fiziologiji prilagođena prehrani plodovima. Naši zubi, probavni sustav i enzimi više odgovaraju prehrani koja se temelji na voću, povrću, žitaricama i orašastim plodovima nego na mesu. Osim toga, moralna odgovornost koju nosimo kao bića s razvijenom sviješću nalaže nam da biramo prehranu koja ne uzrokuje patnju.
Kako prehrana bez mesa pridonosi duhovnom napretku?
Kada se suzdržavamo od konzumiranja mesa, smanjujemo nasilje i patnju u svijetu. To je važan korak prema duhovnom napretku jer pokazujemo suosjećanje prema svim živim bićima, a to nas približava višoj razini svjesnosti i duhovnog mira.
Ali životinje jedu druge životinje u prirodi. Zašto bi ljudi trebali biti drugačiji?
Iako su u prirodi predatorski odnosi normalna pojava, ljudi imaju sposobnost izbora. Naš napredni intelekt i moralna svijest omogućuju nam da odaberemo put bez nasilja. Biranje prehrane koja ne uključuje ubijanje životinja izraz je tog višeg moralnog standarda i razumijevanja.
Zašto je dozvoljeno jesti biljke ako su i one živa bića?
Iako su biljke živa bića, njihova je svijest manje razvijena nego kod životinja. Biljke nemaju sposobnost osjećanja boli i emocija na isti način kao životinje. Kada jedemo biljke s poštovanjem i zahvalnošću, živimo u skladu s načelima nenasilja i održavanja prirodne ravnoteže.
Kako jedenje životinja utječe na našu karmu?
Jedenje životinja stvara lošu karmu i kada sudjelujemo u činu oduzimanja života radi vlastitog zadovoljstva, vežemo se za posljedice tog nasilja, koje se onda odražavaju u našoj vlastitoj patnji i nesreći. Da bismo postali duhovniji i “očistili” svoj karmički račun, moramo prestati sudjelovati u takvim djelima.
Prestanak konzumacije mesa ključan je korak prema duhovnom pročišćenju. Oslobađanjem od nasilja u svojoj prehrani, postupno ćemo se osloboditi negativnih karmičkih tereta i otvoriti put ka miru, harmoniji i dubljem duhovnom razumijevanju. Suosjećanje prema svim živim bićima temelj je duhovnog napretka, a nenasilna prehrana pomaže nam da živimo u skladu s tim načelom, pridonoseći našem osobnom i kolektivnom duhovnom rastu.
Jeste li znali❓
Svaki mesojed za života pojede oko 300 životinja. Svake godine ljudi širom svijeta ubiju nevjerojatnih 92,2 milijarde kopnenih životinja za prehranu. Ova brojka ne uključuje ribe i druge morske organizme čiji broj doseže stotine milijardi. Taj broj se svake godine povećava, daleko brže nego što raste svjetska populacija, što znači da se patnja i iskorištavanje životinja na globalnoj razini i dalje šire. Nažalost, te životinje provode svoje kratke živote u uvjetima masovnog uzgoja, često nagurane u malim prostorima, bez pristupa prirodnom svjetlu ili mogućnosti slobodnog kretanja.
Ovakva industrija ne samo da uzrokuje nevjerojatnu patnju životinja, već je i jedan od razloga onečišćenja voda, tla i zraka. Ovaj sustav također troši ogromne količine zemljišta i vode, dok istovremeno doprinosi uništavanju prirodnih staništa i izumiranju vrsta.
Ove zastrašujuće brojke potiču na razmišljanje o tome kakav svijet želimo ostaviti budućim generacijama. Promjenom prehrambenih navika, kao što je prelazak na više biljnih obroka, svatko od nas može doprinijeti smanjenju patnje životinja i pomoći u očuvanju naše planete.
Pripremila: Zorana Sara Dolić
