Što je zapravo karma i čemu služi? Vedski pogled na univerzalni zakon djelovanja
Kada se danas spomene riječ karma, mnogi će odmah pomisliti na rečenice poput: „Vratila mu se karma“, „Imam lošu karmu“ ili „To je dobra karma“. Taj se pojam toliko udomaćio u svakodnevnom govoru, filmovima i popularnoj kulturi da često zaboravljamo njegovo izvorno značenje i dubinu.
No što karma zapravo jest? Je li riječ samo o jednostavnom zakonu uzroka i posljedice ili postoji nešto puno dublje iza tog pojma?
Karma znači djelovanje
Sama riječ karma znači djelovanje, djelatnost, aktivnost.
Možda je upravo riječ djelovanje najbliži i najprecizniji prijevod na hrvatski jezik.
U vedskoj filozofiji karma nije tek ideja o nagradi i kazni, nego predstavlja univerzalni zakon svemira – zakon koji oblikuje tijek života i povezuje naše misli, odluke i postupke s posljedicama koje iz njih proizlaze.
Prije otprilike tridesetak godina pokojni Krunoslav Đurđević napisao je knjigu „Karma – univerzalni zakon pravde“, koja je na vrlo kvalitetan način približila ovu temu domaćoj publici. Danas ju je teško pronaći, ali ako je negdje ugledate u antikvarijatu ili među rabljenim knjigama – vrijedi joj dati priliku.
Karma kao jedan od temeljnih zakona postojanja
U Vedama i posebno u Bhagavad Giti, karma zauzima vrlo važno mjesto.
Bhagavad Gita opisuje pet temeljnih istina koje su međusobno povezane:
- Išvara – vrhovni upravitelj
- Kala – vrijeme
- Karma – djelovanje
- Dživa (atma) – živo biće
- Prakriti – priroda
Prema vedskoj filozofiji, ove istine nisu odvojene jedna od druge – one djeluju zajedno i oblikuju naše iskustvo života.
Bhagavad Gita također objašnjava da su zakoni karme toliko suptilni i kompleksni da ih je nemoguće u potpunosti razumjeti ljudskim umom. Ipak, moguće je razumjeti njihove osnovne principe.
Karma nije samo „dobra“ ili „loša“
U svakodnevnom govoru karma se često svodi na jednostavnu ideju:
napravio si nešto dobro – vratit će ti se dobro
napravio si nešto loše – vratit će ti se loše
Iako postoji element uzroka i posljedice, vedsko razumijevanje karme puno je dublje od toga.
Karma nije sustav kažnjavanja.
Ona je zakonitost koja održava red u svemiru.
Kao što postoje zakoni gravitacije, fizikalni zakoni ili matematičke zakonitosti koje ne ovise o našem mišljenju – tako postoji i zakon karme.
Ne možemo ga ukinuti niti pregovarati s njime.
Možemo ga samo razumjeti i živjeti u skladu s njim.
Čemu zapravo služi karma?
Primarna funkcija karme nije kazna.
Karma je učiteljica.
Prema Vedama, ljudski oblik života prvenstveno je namijenjen učenju.
To ne znači samo obrazovanje, gomilanje informacija ili intelektualno znanje.
Pravo učenje odnosi se na najvažnija pitanja postojanja:
- Tko sam ja?
- Odakle dolazim?
- Kamo idem?
- Koja je svrha mog postojanja?
Vede smatraju da su upravo ta pitanja najvažnija tema ljudskog života.
Ako čovjek ne spozna svoju stvarnu svrhu, tada – bez obzira na vanjski uspjeh – ostaje osjećaj neispunjenosti.
Krajnji cilj: samospoznaja
Prema vedskom učenju, svrha ljudskog života je samospoznaja.
Spoznati sebe ne samo kao tijelo ili um, nego kao biće koje ima svoju izvornu, duhovnu prirodu.
To duhovno postojanje u Vedama opisuje se kroz tri karakteristike:
- Sat – vječno postojanje
- Chit – probuđena svjesnost i znanje
- Ananda – unutarnje ispunjenje i duhovno blaženstvo
Karma, iz te perspektive, nije prepreka – nego mehanizam koji nas kroz iskustva vodi prema dubljem razumijevanju sebe.
Karma održava kozmos, a ne kaos
U konačnici, karma se može promatrati kao božanski zakon koji upravlja ovim svijetom kako ne bi nastao kaos.
Kao što fizikalne zakonitosti omogućuju da svemir funkcionira skladno, tako zakon karme održava unutarnji red života.
Drugim riječima: karma čini da postoji kozmos, a ne kaos.
Ljudi nisu stvorili karmu – kao što nisu stvorili ni gravitaciju.
Određeni pojedinci kroz povijest otkrili su i opisali prirodne zakonitosti, pa su po njima dobile ime – Newtonov zakon, Arhimedov zakon, Einsteinova teorija relativnosti…
Na isti način, Vede opisuju zakon karme kao univerzalnu zakonitost koja djeluje neovisno o tome vjerujemo li u nju ili ne.
A razumjeti je – znači bolje razumjeti vlastiti život.
Tomislav Klasnić
