"Krišna, koji je poznat kao Govinda, Vrhovni je Bog. Posjeduje vječno, blaženo, duhovno tijelo. Izvor je svega. Nema Svog izvora i prvobitni je uzrok svih uzroka."
Zašto neki ljudi s velikim zanimanjem prihvaćaju vedsku filozofiju i bhakti yogu, dok drugi na redovnika reagiraju s nerazumijevanjem, podsmijehom ili čak neprijateljstvom? Prema vedskom učenju, odgovor se nalazi u različitim stanjima svijesti kroz koja promatramo svijet.
Što nas, unatoč svim razlikama koje postoje među ljudima, zapravo povezuje? Razlikujemo se prema jeziku, kulturi, mjestu rođenja, boji kože, spolu, religiji i načinu na koji gledamo na svijet. No prema vedskom učenju, sve su to samo privremene oznake. Ispod njih postoji nešto mnogo dublje – duhovna priroda koja nam je svima zajednička.
Na površini možda vidimo sebe kao tijelo koje svakodnevno gledamo u ogledalu, ali vedska mudrost otkriva daleko dublju istinu. Mi nismo ovo tijelo koje se mijenja, niti ovaj um koji stalno misli.
Kroz četiri tematski povezana predavanja – od uvoda u Bhagavad Gitu kao remek-djelo vedske mudrosti, preko pitanja identiteta i svrhe života, do razumijevanja kozmičkih zakona, sudbine, joge, meditacije i mantre – ova serija nudi jasan, praktičan i suvremen pristup drevnom znanju, primjenjivom u svakodnevnom životu.
Krišna označava Onoga koji je sveprivlačan. Da bi netko bio sveprivlačan, mora posjedovati svu snagu, ljepotu, bogatstvo, slavu, znanje i odvojenost. Stoga ime Krišna uključuje sva ostala Božja imena. Zato je Krišna poznat i kao Bhagavan – Onaj koji u potpunosti posjeduje sva božanska obilja.
Isusovo učenje o ljubavi prema Bogu kao najvećoj zapovijedi ("Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim" – Matej 22:37) gotovo je identično osnovnom principu bhakti yoge...
Ono što suvremena znanost tek otkriva, drevni mudraci Sāṅkhye sustavno su opisali prije nekoliko tisuća godina, oblikujući „notni zapis“ svemira kroz precizne matematičke kodove i jasne aksiome.
Vede nas uporno upućuju da razmotrimo problem uvjetovanosti četirima neizbježnim "bijedama života" – rođenjem, starošću, bolešću i smrću – koje su neizbježne za sva živa bića unutar materijalnog svijeta.