"Krišna, koji je poznat kao Govinda, Vrhovni je Bog. Posjeduje vječno, blaženo, duhovno tijelo. Izvor je svega. Nema Svog izvora i prvobitni je uzrok svih uzroka."
Zašto neki ljudi s velikim zanimanjem prihvaćaju vedsku filozofiju i bhakti yogu, dok drugi na redovnika reagiraju s nerazumijevanjem, podsmijehom ili čak neprijateljstvom? Prema vedskom učenju, odgovor se nalazi u različitim stanjima svijesti kroz koja promatramo svijet.
Što nas, unatoč svim razlikama koje postoje među ljudima, zapravo povezuje? Razlikujemo se prema jeziku, kulturi, mjestu rođenja, boji kože, spolu, religiji i načinu na koji gledamo na svijet. No prema vedskom učenju, sve su to samo privremene oznake. Ispod njih postoji nešto mnogo dublje – duhovna priroda koja nam je svima zajednička.
Na površini možda vidimo sebe kao tijelo koje svakodnevno gledamo u ogledalu, ali vedska mudrost otkriva daleko dublju istinu. Mi nismo ovo tijelo koje se mijenja, niti ovaj um koji stalno misli.
Vedska literatura nudi sveobuhvatno razumijevanje univerzuma i božanskih energija koje ga održavaju. Šrimad Bhagavatam, jedno od najvažnijih vedskih djela, detaljno opisuje tri glavne božanske energije: unutrašnju, graničnu i vanjsku. Saznajmo više o svakoj od njih!
U Bhagavad-giti i drugim vedskim spisima, Bog se opisuje kao sveprisutna božanska energija koja prožima svaki aspekt postojanja, od najmasivnijih galaksija do najmanjih subatomskih čestica. Ova drevna perspektiva otvara zapanjujuće paralele s modernim znanstvenim spoznajama u kvantnoj fizici i kozmologiji.
U tišini himalajskog ašrama, mladi tražitelj postavlja svom učitelju pitanje koje je tisućama godina intrigiralo ljudsku svijest: "Tko sam ja zaista?" Učitelj se osmjehuje i odgovara: "To je jedino pitanje vrijedno postavljanja, i ujedno najteže za odgovoriti."
Vedska civilizacija cvjetala je na području cijele Zemlje milijunima godina prije tzv. suvremene povijesti, a njene karakteristike bile su visoka duhovna svijest i znanje,...
Jedna od najvećih zagonetki moderne znanosti je priroda svijesti. Unatoč desetljećima istraživanja, neuroznanstvenici još uvijek ne mogu objasniti kako fizički procesi u mozgu stvaraju subjektivno iskustvo.