Na površini možda vidimo sebe kao tijelo koje svakodnevno gledamo u ogledalu, ali vedska mudrost otkriva daleko dublju istinu. Mi nismo ovo tijelo koje se mijenja, niti ovaj um koji stalno misli.
Teorija evolucije često se predstavlja kao znanstveni okvir koji objašnjava razvoj života na Zemlji. No neki autori tvrde da se ona zapravo temelji na nekoliko ključnih pretpostavki koje nikada nisu izravno opažene u prirodi.
Kroz četiri tematski povezana predavanja – od uvoda u Bhagavad Gitu kao remek-djelo vedske mudrosti, preko pitanja identiteta i svrhe života, do razumijevanja kozmičkih zakona, sudbine, joge, meditacije i mantre – ova serija nudi jasan, praktičan i suvremen pristup drevnom znanju, primjenjivom u svakodnevnom životu.
Krišna označava Onoga koji je sveprivlačan. Da bi netko bio sveprivlačan, mora posjedovati svu snagu, ljepotu, bogatstvo, slavu, znanje i odvojenost. Stoga ime Krišna uključuje sva ostala Božja imena. Zato je Krišna poznat i kao Bhagavan – Onaj koji u potpunosti posjeduje sva božanska obilja.
Isusovo učenje o ljubavi prema Bogu kao najvećoj zapovijedi ("Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim" – Matej 22:37) gotovo je identično osnovnom principu bhakti yoge...
U suvremenom svijetu, unatoč materijalnom napretku i udobnosti, većina ljudi se bori s osjećajem nezadovoljstva, praznine i nesreće. Ovaj fenomen nije nov, već je duboko ukorijenjen u ljudskoj prirodi i našoj potrazi za srećom na pogrešnim mjestima.
Ljudi su često bića ekstrema - naša povijest i svakodnevni životi često svjedoče o tome kako se krećemo iz jedne krajnosti u drugu – od prekomjerne radosti do duboke tuge, od obilja do oskudice, od altruizma do sebičnosti.
Prema vedskim učenjima, materijalni svijet je po svojoj prirodi mjesto patnje zbog svoje temeljne karakteristike – prolaznosti. Sve što u ovom svijetu postoji podložno je neprekidnim promjenama, propadanju i konačnoj smrti. Čak i najljepši trenuci sreće su privremeni i završavaju bolom rastanka.