Encyclopedia Britannica navodi kako su Prabhupadini obimni prijevodi s izvornog sanskrta, uz njegove komentare, doslovno “zapanjili literarne i akademske krugove u svijetu.” Taj podvig još je značajniji s obzirom na to da su prijevodi i komentari bili na engleskom jeziku, koji nije bio njegov materinji jezik.
Uz prijevod i komentar “Bhagavad-gite kakva jest”, životno remek-djelo Šrila Prabhupade svakako je opsežni prijevod s komentarima na Bhagavata Puranu, filozofsko-povijesni ep od čak 18.000 stihova na sanskrtu, zapisan prije otprilike 5000 godina.
Šrila Prabhupada spavao je samo oko tri sata dnevno. Obično bi ustajao u dva sata ujutro i započinjao s prevođenjem i pisanjem knjiga. Napisao je više od 50 knjiga na temu duhovne znanosti u vedskoj tradiciji bhakti-joge (vaišnavizma – posvećenici Višnua, odnosno Višnjeg), koje su do danas prevedene na više od 60 jezika. Njegovi prijevodi i komentari čine čitavu knjižnicu vedske filozofije, religije, znanosti i kulture, a njegove knjige visoko su cijenjene i u akademskim krugovima zbog vjerodostojnosti, dubine, ali ponajviše – izuzetne jasnoće.
Nevjerojatni životni put i misija Šrila Prabhupade
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada (poznat kao Šrila Prabhupada) rođen je 1. rujna 1896. u Calcutti, Indija. Već prilikom prvog susreta, poznati indijski učenjak Šrila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura zamolio ga je da pomoću engleskog jezika popularizira vedsko znanje u cijelom svijetu.
U godinama koje su uslijedile, Prabhupada je napisao komentare na Bhagavad-gitu. Kada je imao 54 godine (1950.), povukao se iz svjetovnog života i otputovao u sveti grad Vrindavan, gdje je živio u skromnim okolnostima u povijesnom hramu Radha–Damodara. Ondje je proveo nekoliko godina u dubokom studiju i pisanju. Godine 1959. prihvatio je odvojeni red života (sannyasu) te započeo rad na svom životnom remek-djelu – opsežnom prijevodu i komentarima na Šrimad–Bhagavatam.
Nakon što je publicirao prva tri toma Šrimad–Bhagavatama, 1965. godine otputovao je u SAD kako bi ispunio misiju svog učitelja. Potom je napisao više od 50 svezaka autoriziranih komentara, prijevoda i zbirki studija filozofskih i religijskih klasika vedske književnosti.
Kada je stigao u Ameriku, imao je gotovo 69 godina i bio je gotovo bez novca. Na brodu ga je pogodila teška bolest, a sa sobom je imao tek osobnu prtljagu i 40 rupija (oko 8 američkih dolara). Ipak, unatoč materijalnoj oskudici, posjedovao je neprocjenjivo duhovno bogatstvo.
Privučeni njegovom ljubaznošću, mudrošću i karizmom, prvi simpatizeri počeli su mu se pridruživati te su pomogli otvoriti prvi bhakti-hram na Zapadu.
Tri puta tjedno držao je predavanja iz Bhagavad–gite, kuhao za goste i osobno ih posluživao. Tijekom dvanaest godina intenzivnih misionarskih aktivnosti, uz svakodnevne obveze, redovito je prevodio i komentirao vaišnavske tekstove. Svoje osobne potrebe sveo je na minimum i spavao samo tri sata dnevno kako bi mogao što više vremena posvetiti duhovnim instrukcijama.
Šrila Prabhupadin čitav život bio je praktičan primjer kako se ponaša i kako razmišlja savršeni duhovni džentlmen. Bio je svetac, vizionar, pisac, filozof i oličenje svih najuzvišenijih osobina koje netko može posjedovati.
Posljednje godine
U posljednjim mjesecima života Prabhupada gotovo nije mogao probavljati hranu i jeo je vrlo malo. Bio je toliko slab da je mogao samo ležati u krevetu. Njegov glas bio je gotovo nečujan, pa su učenici držali mikrofon uz njegova usta kako bi mogli čuti njegove riječi.
A što je govorio? Posljednje atome snage koristio je za prevođenje Šrimad–Bhagavatama, ostavljajući tako blagoslov budućim generacijama.
Prije nego što je napustio tijelo 14. studenoga 1977., vodio je svoje duhovno društvo i uspostavio više od stotinu ašrama (hramova), škola, instituta i farmi širom svijeta.
Pregled postignuća Šrila Prabhupade
Popis nekih od neponovljivih postignuća Šrila Prabhupade sastavio je istraživač vedske tradicije i autor Stephen Knapp (preuzeto s njegove stranice www.stephen-knapp.com):
🔹 1965. prvi put je otputovao izvan Indije i doživio dva srčana udara na brodu. Već nakon godinu dana u New Yorku, uz pomoć malog broja učenika, osnovao je ISKCON. To je bio prvi put u povijesti da je majstor bhakti-joge uspješno uveo ne-Indijce u strogu praksu bhakti.
🔹 Službeno je inicirao oko pet tisuća učenika raznih nacionalnosti, rasa, religijskih tradicija i društvenih statusa.
🔹 Osnovao je 108 hramova na šest kontinenata i započeo Sunday Feast – nedjeljne gozbe s kirtanom, vedske filozofijom i besplatnom vegetarijanskom prasadom milijunima ljudi.
🔹 Pokrenuo je humanitarni program Food for Life, besplatnu distribuciju hrane širom svijeta – siromašnima, beskućnicima, studentima, sirotištima i bolnicama, uključujući i ratne zone.
🔹 Stvorio je prvi lanac vegetarijanskih restorana u svijetu – Govinda’s.
🔹 Snimljeno je više od 2200 njegovih predavanja i 1300 razgovora o filozofiji i znanosti. Dostupni su i danas.
🔹 Snimio je 24 albuma duhovne glazbe.
🔹 Oživio je mjesečnik Back to Godhead, koji je na vrhuncu ‘70-ih izlazio u milijunskoj nakladi.
🔹 Dao je sagraditi velike hramove u Bombayu i Vrindavanu te osnovao duhovni grad u Mayapuru, danas međunarodna mjesta hodočašća.
🔹 Osnovao je Bhaktivedanta Institute radi povezivanja znanosti i duhovnosti te mnoge farme i komune s načelom “jednostavan život, uzvišeno razmišljanje”.
🔹 Napisao je više od 50 knjiga na temu duhovne znanosti. Do 1976. godine, Bhaktivedanta Book Trust objavio je preko 55 milijuna primjeraka na 25 jezika.
🔹 Od 1965. do 1977. proputovao je svijet 14 puta, šireći učenja bhakti-joge
Pogledajte dokumentarac o njegovom životu 👇
Cijeli film možete pogledati ovdje – https://harekrishnathefilm.com/
“Um je uzrok ropstva, ali i oslobođenja!”
IZVADAK IZ KNJIGE – A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
“Uvjetovana duša se mora uz pomoć uma izbaviti, a ne degradirati. Um je prijatelj uslovljene duše, ali i njen neprijatelj. Za onoga tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali za onoga tko to nije učinio, um će ostati najveći neprijatelj.” – BHAGAVAD-GITA
Um je središnja točka procesa joge i svrha sistema joge je ovladati umom i odvojiti ga od vezanosti za predmete osjetila. Ovdje u ovom gore navedenom stihu Bhagavad-gite se naglašava da um mora biti ovladan tako da uslovljenu dušu može izbaviti iz blata neznanja. U materijalnom postojanju živo biće je podložno utjecaju uma i osjetila.
U stvari, čista duša je zapletena u materijalnom svijetu zato što se njen um nalazi pod utjecajem lažnog ja, koji želi vladati materijalnom prirodom. Stoga um treba biti ovladan tako da ne bude privučen blještavilom materijalne prirode. Na taj način uslovljena duša može biti spašena.
Ne bismo se trebali degradirati privlačnošću koju osjećamo prema predmetima osjetila. Što nas više privlače predmeti osjetila, to se više zaplićemo u materijalno postojanje. Zapletenosti se možemo najbolje osloboditi neprestanim zaokupljanjem uma duhovnim.
Svrha slijeđenja procesa joge je ovladati umom da bi um postao prijatelj u ostvarivanju ljudske misije. Ako osoba nije ovladala umom, slijeđenjem procesa joge samo gubi vrijeme. Onaj tko ne može vladati umom uvijek živi s najvećim neprijateljem i tako upropaštava svoj život, ne ostvarujući misiju života. Sve dok je um nesavladani neprijatelj, mora izvršavati zapovjedi požude, gnjeva, pohlepe, iluzije, itd.
“Za čovjeka, um je uzrok ropstva i oslobođenja. Um koji počiva na predmetima osjetila je uzrok ropstva, a um odvojen od predmeta osjetila je uzrok oslobođenja.” (Amrta-bindu Upanisada 2)
Stoga je um koji je uvijek zaokupljen duhovnom svjesnošću uzrok najvišeg oslobođenja!”
ATMAVEDA
