Iako se haṭha-yoga danas često predstavlja kao jednostavna praksa za zdravlje, opuštanje i dobru fizičku formu, njezin izvorni smisao bio je sasvim drugačiji. U svojoj klasičnoj formi nije bila namijenjena ugodnijem životu, tjelesnom zadovoljstvu ili materijalnom blagostanju. Naprotiv, predstavljala je put odricanja i duboke unutarnje discipline.
Ovo je neobično vrijeme na Zemlji jer su većina ljudi zatvorenici; ne mogu provoditi svoju slobodnu volju, a umovi su im pod kontrolom prevelikog tereta negativne energije. Kako ne bismo postali žrtva takvog nametanja potrebno je razviti strategiju obrane!
Kad vam tijelo kaže da spavate ili se odmorite, važno je imati na umu da to čini jer mu je potrebno vrijeme da se obnovi. Stoga će pravilno odmaranje pomoći svim aspektima života.
Samilost prema svim živim bićima predstavlja srž vedskog duhovnog puta. Prema ovim drevnim učenjima, svako živo biće nosi u sebi iskru božanskog – dušu koja je dio univerzalne duhovne stvarnosti. Ova spoznaja nije puka filozofija, već praktična osnova za život ispunjen ljubavlju i razumijevanjem.
Patnja nije besmislena. Ona je suvisla zato što nas motivira da u cijelosti zatražimo smisao života. Karma mora doći! Zato vam je mogu nanijeti i ljudi koji su vam bliski i dragi. Oni postaju agenti vaše karme.
U svakom kutku ovoga svijeta, od najmanjeg insekta do najvećeg sisavca, nalazimo živa bića koja misle, osjećaju i doživljavaju svijet oko sebe. Ovo razumijevanje...
Zamislite civilizaciju koja je prije pet tisuća godina razvila sofisticiran sustav psihologije, medicine, astronomije i filozofije. Civilizaciju koja je razumjela kompleksne zakone uma, odnosa između tijela i svijesti, te načine postizanja trajne sreće.
Živjeti u sadašnjem trenutku nije samo puko obraćanje pažnje na ono što se događa sada. To je stanje svijesti koje zahtijeva duhovnu praksu i razumijevanje. Evo nekoliko načina kako možemo dublje uroniti u sadašnji trenutak kroz vedsku mudrost.
U suvremenom svijetu, unatoč materijalnom napretku i udobnosti, većina ljudi se bori s osjećajem nezadovoljstva, praznine i nesreće. Ovaj fenomen nije nov, već je duboko ukorijenjen u ljudskoj prirodi i našoj potrazi za srećom na pogrešnim mjestima.
Ljudi su često bića ekstrema - naša povijest i svakodnevni životi često svjedoče o tome kako se krećemo iz jedne krajnosti u drugu – od prekomjerne radosti do duboke tuge, od obilja do oskudice, od altruizma do sebičnosti.